na slici: Gams na vrhu Skalaške & Gorenjske
gdje: Triglav
foto: Iva Kaštela, 08/2009

1950. 16. veljače osnovan je Alpinistički odsjek. Prvi pročelnik bio je Velimir Neferović, predratni član AS HPD-a (na toj je funkciji ostao do 1953. godine). Odsjek je tada brojio 52 člana (od čega 1 alpinist i 8 pripravnika). Ispenjano je 9 smjerova. Najviše ih je imao Dragan Šafar (5). No, uglavnom se odlazilo samo u visoke planine zbog pomanjkanja alpinističke opreme.

1951. KA PSH darovala je Odsjeku nešto penjačke opreme. Organiziran je ljetni penjački tečaj s 10 polaznika. Vježbe su se održavale na Okiću, Oštrcu i Kamenim svatima. Prepenjana je stijena Kleka, te Slovenski, Zimmer-Jahnov i Dugi nemški smjer u sjevernoj stijeni Triglava. Izvedeno je i nešto pohoda u visoke planine, npr. u slovenske Alpe, te na Pelister. Šafar je te godine imao 6 smjerova.

1952. Odsjek je imao 27 članova (2 alpinista, 4 pripravnika). Izvršeno je 6 penjačkih uspona, od čega 5 prvenstvenih. Izgleda (prema dostupnim podacima) da ih je gotovo sve izveo Šafar.

1953. Organizira se prva ljetna alpinistička škola s 20 polaznika, namijenjena polaznicima iz svih zagrebačkih odsjeka, te tečaj GSS-a na Vršiču. Najistaknutiji članovi bili su Ivan Polgar i Frankov, a od članica Anka Špehar i Vukelić. Vrše se usponi na Prenju i u Sloveniji. Pomaže se speleolozima pri istraživanju nekih objekata. Nosi se Titova štafeta po planinama. Dva člana (Drago Šafar i Antun Rak) borave gotovo 20 dana u Savojskim Alpama i penju se na Mt. Blanc te još neke vrhove više od 3500m (Aguille du Midi, Cardinal, Gros Rognon, Aguille de Toule i Grand Flambeau). Da bi se shvatio značaj tog pohoda valja reći da je u to doba bilo veoma teško ići u inozemstvo (trebala je dozvola za izlazak iz zemlje, bilo je skupo itd.). Izvršeno je 25 penjačkih uspona, te 44 uspona iznad 3000m i 12 uspona iznad 4000m.

1954. Odsjek broji 10 članova, a izvršeno je 12 penjačkih uspona (2 prvenstvena). Pročelnik je bio Ivan Polgar (na toj funkciji ostaje i iduće dvije godine). Dvadesetog siječnja osnovana je stanica GSS-a (prva takva stanica formirana u jednom planinarskom društvu) i ona djeluje do 1959. godine kada se sve takve organizacije po planinarskim društvima ujedinjuju u jedinstvenu zagrebačku stanicu. Našoj je stanici cijelo vrijeme pročelnik bio Josip Leskovšek.

1955. AO ima 15 članova, a izvrĹĄeno je 36 penjačkih uspona. NajuspjeĹĄnije su bile dvije članice: Anka Ĺ pehar s 12 smjerova i Ĺ tefka Zagorc s 4, pa se ta godina lako moĹže proglasiti „Ĺženskom“. Najbolji smjerovi koji su se penjali bili su HPD-ov, Omladinski, Dragmanov i Glava na Kleku, te Bavarski u stijeni Triglava.

1956. Alpinistički odsjek ima 15 članova, te je izvršeno 14 penjačkih uspona. Štefka Zagorc ima ih 5, dok su Joža Leskovšek i Dragan Šafar ispenjali po 3 smjera.

1957. Organiziran je ljetni penjački tečaj na Prokletijama i alpinistički logor na Prenju. Odsjek ima 15 članova, a izvršeno je 38 penjačkih uspona (od čega 20 prvenstvenih). Najviše smjerova imali su Ivanka Kodrić i Vladimir Sučević (po 7), te Drago Šafar (5). Opet dominiraju usponi poput HPD-ovog i Omladinskog na Kleku, te Zimmer-Jahnovog u Triglavu. U AO dolazi Drago Belačić-Žohar i počinje raditi na motivaciji mladih, osobito onih iz Omladinske sekcije, za alpinizam. Zahvaljujući njegovom radu Odsjek počinje biti sve aktivniji i organiziraniji (u svojoj biografiji Žohar tvrdi da je u naš AO došao 1955!). Pročelnik je bio Dragan Šafar (drugdje piše da je to bio Drago Belačić!).

1958. Ispenjana su 43 smjera, te izvrĹĄeno 25 uspona preko 3000m. Jaka Vovko ima 8 smjerova, a Dragutin Belačić 6. IzvrĹĄeni su usponi u KamniĹĄkim Alpama – planinarski i penjački (u zapadnoj stijeni Planjave i sj. brid Turske gore). Osim njih ispenjani su i smjerovi: HPD-ov, Omladinka, Hornov i Zimmer-Jahnov. DoĹĄlo je i do pokuĹĄaja uspona na Ortler (Drago Belačić, Vjenceslav Jurić, Ivan Polgar) koji je propao zbog fatalne nesreće njemačkog naveza tik ispred naĹĄe ekipe. Pročelnik je bio Dragan Ĺ afar (drugdje piĹĄe da je to bio Drago Belačić!).

1959. Odsjek je brojio 32 člana, a ispenjano je 56 smjerova (od čega 2 prvenstvena). Jaka Vovko imao je 19 smjerova, viĹĄe od ikoga dotad u Odsjeku, poglavito alpskih i prilično teĹĄkih (npr. Bavarski, SkalaĹĄki, Prusik-Szalayev, Jugov steber, Čopov steber u Triglavu, te prvenstvenu Zajedu spominov u Stenaru – veliki klasik). NajbliĹži mu je bio Vladimir Sučević s (za te godine) prosječnih 5 uspona. Ostali su penjali, uz neke od već spomenutih smjerova, Dugi NemĹĄki, Dragmanov i slično. Pročelnik je bio Dragan Ĺ afar.