Fotografski kutak: slike s penjanja.

ęto: prelazak ledenjaka
Gdje: Ande, Peru
Foto: Tihomir Frangen, 2008.

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
Prvo desetlje├Že: 1950. - 1959. godina

Drugo desetlje├Že: 1960. - 1969. godina

Tre├Že desetlje├Že: 1970. - 1979. godina

├łetvrto desetlje├Že: 1980. - 1989. godina

Peto desetlje├Že: 1990. - 1999. godina

┬ęesto desetlje├Že: 2000. - 2009. godina

Sedmo desetlje├Že: 2010. - 2019. godina

AlpinistiŔka ╣kola
AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Tre├Že desetlje├Že: 1970. - 1979. godina

Tre├Že je desetlje├Že na┬╣eg odsjeka u znaku pove├Žanja kvalitete uspona. Brzo i sigurno ru┬╣imo stare tabue na Kleku, Ani├Ža kuku, u Julijskim i Kamni┬╣kim Alpama. Mladim ├Že generacijama vjerojatno biti ├Ęudno ┬╣to se nekada uspon jugoisto├Ęnom glavom Kleka smatrao izvanrednim uspjehom. Danas je to obi├Ęna stvar, ├Ęak ┬╣tovi┬╣e sve su ├Ęe┬╣├Ži usponi »Glavom« - slobodno, dakle bez upotrebe klinova za napredovanje. Penja├Ęi alpinisti├Ękog odsjeka oti┬╣li su mnogo dalje od »petica« na Kleku: nekoliko su puta ponovljeni Brankov smjer, ┬«eljezni├Ęarski 20 i ┬«oharov stup. Padaju i klasi├Ęne »┬╣estice« Ani├Ža kuka: Velebita┬╣ki, Klin i Funkcija, a mladi penja├Ęi, koji su se u tom desetlje├Žu prvi puta susreli s alpinizmom, penju u navezu s iskusnijima, ali i ravnopravno, smjerove kao sto su Prussik-Szalay u Triglavu, Skala┬╣ki u ┬ękrlatici, ├łopov steber, Raz Jalovca, Centralni stup Dedeca. Vavo (Velimir Bari┬╣i├Ž) solirao je po├Ęetkom desetlje├Ža Bavarski smjer i ├łopov steber. Tko bi se, od tada vrhunskih penja├Ęa Hrvatske, to usudio?

kadi├Ž, pod prisojnikom 1972.I 70-ih godina definitivno smo u┬╣li u snijeg i led. Od po├Ęetka postojanja Hrvatskog ledenja├Ękog te├Ęaja sudjelujemo kao instruktori i te├Ęajci. Ispenjali smo strme kuloare Grossglocknera (Bergler i Pallavicini Rinne), Aiguille de Bionassay i sjevernu stijenu Argentierea u skupini Mont Blanc. Vrijedan je uspjeh i uspon devetorice na┬╣ih penja├Ęa na Mont Blanc.

U Hrvatskoj se sedamdesetih godina po├Ęeo (tada sustavno) razvijati ekspedicionizam i u tome na┬╣i ├Ęlanovi sudjeluju jo┬╣ od samog po├Ęetka. Bilo nas je na Grenlandu, na vrhu Aconcague, Elbrusa, Mont Kenije, a jedan je ├Ęlan bio u Jugoslavenskoj ekspediciji EVEREST ’79. Na tim smo pohodima aktivno sudjelovali, tj. nismo sjedili u Bazi. Te┬╣ka tragedija hrvatskog alpinizma na Kavkazu odrazila se i na aktivnost na┬╣eg Odsjeka, koja je na kratko vrijeme znatno i pala.

Po├Ęetkom desetlje├Ža napu┬╣teno je dugogodi┬╣nje kontinuirano vo├░enje vlastite alpinisti├Ęke ┬╣kole i uklju├Ęili smo se, kao instruktori i te├Ęajci, u rad Zagreba├Ęke ┬╣kole koju je nastavio provoditi AO PDS »Velebit«. Sedam godina nam je trebalo da shvatimo da to nije dobro i da je za kontinuitet postojanja Odsjeka nu┬żno odr┬żavati vlastitu alpinisti├Ęku ┬╣kolu. Ta je, s vrlo dobrim rezultatima, ponovo organizirana 1979. godine.

U 3. desetlje├Žu postojanja odsjeka jo┬╣ su neke barijere sru┬╣ene: po├Ęelo je zna├Ęajnije anga┬żiranje na┬╣ih penja├Ęa (i speleologa) u GSS-u (Gorskoj slu┬żbi spa┬╣avanja), tako da ih je u jednom ├Ęasu, u Stanici Zagreb, bilo 7.

Alpinisti├Ęki odsjek PD »┬«eljezni├Ęar« poznat je po organizaciji penja├Ękih logora. Sedamdesetih godina uspje┬╣no su organizirani penja├Ęki logori svake godine. Ponekad i vi┬╣e puta u jednoj godini: zimski, ljetni, te ledenja├Ęki u Centralnim Alpama. Zimi smo Prenj temeljito obradili i tamo imamo nekoliko prvenstvenih uspona. Ljetnih logora na Durmitoru, u Vratima, na Prenju, ├łvrsnici sje├Žat ├Že se i mnogi zagreba├Ęki penja├Ęi izvan na┬╣eg Odsjeka.

Relativno dobro ekonomsko stanje 70-ih godina odvodi nas na skijali┬╣ta Austrije i Italije. Ide nas mnogo, i Nassfeld je ve├Ž postao tradicija, a to bi i ostao da kriza nije u├Ęinila svoje.

Danas se o turnom skijanju mnogo pri├Ęa, a AO┬« je jo┬╣ ’75. godine organizirao skija┬╣ko prvenstvo za alpiniste, na Velikom Dolu kod Samobora. Turnim skijanjem bavili smo se i prije toga i tako izveli spust s Ljubotena, jo┬╣ davne 1973. U okviru skijanja koje je organizirala stanica GSS Zagreb, stjecala su se iskustva za ekstremne skija┬╣ke spustove. Tako je 1979. izveden i skija┬╣ki silaz niz Jalov├Ęev kuloar.

bari┬╣i├Ž (vavo), pod ani├Ža kukom, 1973.├łini se da su te godine bile i godine definitivnog razlaza sa starim modelima pona┬╣anja u Planinarskom dru┬╣tvu »┬«eljezni├Ęar« gdje se najzna├Ęajnijim radom smatralo ono ┬╣to je zna├Ęajno za ve├Žinu ├Ęlanstva: sletovi, radne akcije i orijentacijska natjecanja. Neke od tih akcija, koliko god nas nerviralo ┬╣to im »starci« daju ve├Ži zna├Ęaj nego ┬╣to su imale za nas, zaista su nas veselile: orijentacijsko natjecanje »Janko Mi┬╣i├Ž« na kojem smo sudjelovali svake godine u ’70-im.

Koji ljudi su sve to radili? An├░elko Lozej i Jo┬ża Leskov┬╣ek tu su, s nama, gotovo do kraja desetlje├Ža: vode ┬╣kole i poma┬żu. Okosnicu Odsjeka ├Ęine Vedran (Bubanj), Vavo (Bari┬╣i├Ž), Dado (Mesari├Ž), ├łare (Kadi├Ž), Zdenko (Jech), Jelka (Travori├Ž), Nata┬╣a (Bakalovi├Ž). a pojavljuju se i novi: Pe┬żo (Predovi├Ž), Branka (Tiljak), Vi┬╣nja (Petrovi├Ž) Zoran (Kralj), Duke (Buinac), Aljo┬╣a (Bakalovi├Ž), Slavko (Godec), Zoran (Mili├Ęi├Ž), Tahir (Hamzi├Ž) i reaktiviraju se stari ├Ęlanovi Odsjeka: Mil├Ęi (Vadlja) i Mile (Matz). ┬«ivot ima svoj uobi├Ęajeni tok i svi su ti mladi ljudi osnovali obitelji i sve su rje├░i na sastancima srijedom i jednog dana vi┬╣e ne dolaze. Sre├Žom, po├Ęev┬╣i od alpinisti├Ęke ┬╣kole 1979., kontinuitet se nastavlja.

Nakon svega ovoga ├Ęini mi se da su sedamdesete godine bile »Zlatno doba« AO┬«-a i da ├Že trenutno aktivna generacija trebati mnogo truda da postigne onda┬╣nji nivo organiziranosti i kvalitete rada u AO-u. Ako bude htjela, dakako.

Vladimir Mesari├Ž


Pogledajte podstranice:

Pogled u sedamdesete

Junaci ovog, hipijevskog (a i kasnijeg) doba

Kronika sedamdesetih



created by: marko @ 2003-07-30 10:52:53 / updated by: neven @ 2003-08-06 19:19:30