Fotografski kutak: slike s penjanja.

na slici: Iva Ka╣tela i Danko Ferber, povratak sa Glocknera
foto: Martina Pehar, 06/2007

UŔitaj iduŠu fotografiju ...
AO HPD «eljezniŔar
Povijest odsjeka
AlpinistiŔka ╣kola
Nau├Ęite vi┬╣e

Ljetna alpinisti├Ęka ┬╣kola

Zimska alpinisti├Ęka ┬╣kola

┬ękola planinskog skijanja

AlpinistiŔki i sportski smjerovi u Hrvatskoj
Knjiżnica odsjeka
Ekspedicije, putovanja, izleti
Novosti
Linkovi

Novosti
Grossglockner via St├╝dlgrat 29.04.2018 - izvje┬╣taj
Izvje┬╣taj o pohodu - ekspediciji 2017. u podru├Ęje Monte Rose
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj s Kleka
LJA┬ę 2017 - Izvje┬╣taj iz Paklenice
Ljetna Alpinisti├Ęka ┬ękola (LJA┬ę) - Izlet Oki├Ž i Ravna Gora

Upozorenje

Penjanje je, po svojoj prirodi, potencijalno opasna aktivnost. Su╣tina penjaŔkog iskustva jest u dono╣enju odluka: koje osiguranje upotrijebiti, koje smjerove penjati, kojoj informaciji vjerovati. vi╣e


RSS Feed

RSS je tehnologija koja omoguŠuje jednostavan naŔin za automatsko preuzimanje informacija sa web stranica koje vam se svi­aju. vi╣e


Kontakt

AO HPD «eljezniŔar
Trnjanska cesta 5b/I
HR-10000 Zagreb
info@aozeljeznicar.hr

Osnove penjanja leda

Ovaj tekst mo┬że se slobodno koristiti isklju├Ęivo kao nepromijenjena cjelina (zajedno s ovim napomenama), te kao takav i umna┬żati i reproducirati na bilo koji na├Ęin, a sve to isklju├Ęivo u besplatnom obliku. Nije dozvoljeno ni jedan dio teksta naplatiti na bilo koji na├Ęin, ni reproducirati u sklopu cjeline ili kolekcije koja i sama nije potpuno besplatna.

Marko Duk┬╣i



1. Oprema

Za razliku od stijene, led je medij koji se penje uz pomo├Ž tehni├Ękih pomagala u vidu dereza na gojzericama i alat├ó u rukama. Pri tome se ta tehni├Ęka pomagala smatraju nu┬żnim produ┬żecima nogu i ruku, ne┬╣to poput penja├Ęica kod penjanja suhe stijene. Tako se i ovdje, unutar nekih granica, govori o slobodnom penjanju leda. Anatomiju lednih alata i dereza upoznajte iz Dodatnih izvora.

2. Led

O uvjetima pod kojima se slap smrzava (nagib i vrsta podloge, protok vode, ne├Ęisto├Že u njoj, temperatura i promjene temperature, snijeg, vjetar...) ovise izgled slapa, oblici i kvaliteta leda na njegovim razli├Ęitim djelovima te, u kona├Ęnici, i na├Ęin na koji ├Žemo ga penjati te mogu├Žnosti za me├░uosiguranja. Ovdje nema govora o postanku zale├░enih slapova (vi┬╣e o tome na http://www.iceclimb.com/science.html i u Dodatnim izvorima), ve├Ž samo kratko o mogu├Žim krajnjim rezultatima. Tako su od makro-oblika mogu├Že ujedna├Ęene ravne ledene plohe strmina do 90 ┬░, zale├░eni ┬żlijebovi, vise├Že svije├Že, zavjese, sto┬żci (ispod vise├Žih svije├Ža) i stupovi (ako se svije├Ža spoji sa sto┬żcem). Navedeni oblici postoje u tankim i debelim varijantama, a potonje su sigurnije za penjanje. Mikro-oblici odgovorni su za izgled leda izbliza (gladak, svije├Ęast, karfijolast, razbijen, izre┬╣etan, pun, ┬╣upalj, odvojen, pjenast, ┬╣e├Žerast...). Dinami├Ęka svojstva leda su ona koja odre├░uju njegov odgovor na na┬╣e udaranje po njemu. Na temelju njegova izgleda i povijesti temperatura poku┬╣avamo ih predvidjeti, ali postaju jasna tek dok po├Ęnemo po njemu penjati. Ako imamo sre├Že, led je plastelinast, ako nemamo, onda je betonski, ako ni partner ispod nas nema sre├Že, onda se tanjura, itd. Upravo ti razli├Ęiti oblici i svojstva leda koja se istom slapu mijenjaju koji put i iz dana u dan, predstavljaju jednu od bitnih razlika izme├░u penjanja leda i penjanja suhe stijene.

3. Detalji kod samog penjanja

1) Pete nisko! Prednji i sekundarni zubi na derezama napravljeni su tako da je najbolje da  potplat gojzerica (dakle i plohe dereza) bude okomit na podlogu po kojoj se penje ili pete ├Ęak i malo ni┬że od toga. Nikad se u derezama ne propinje na prste – tako prednji zubi lako pro├░u kroz led (ispadnu iz njega) i noga ostane bez upori┬╣ta.

2) Na postoje├Že stopinke. Uvijek treba tra┬żiti postoje├Že stopinke u ledu. Koji put su ┬╣iroke pa se noga postavi po strani, koji put su doboke pa noga u├░e skoro do pete, koji put su samo marginalno manje strme od prosje├Ęnog nagiba leda, no u svakom slu├Ęaju nastoji ih se iskoristiti. Zato je pri svakom koraku potrebno pa┬żljivo gledati pod noge.

3) U malim koracima. Ako u ledu ve├Ž ne postoje ogromne stopinke, dereze je najbolje zabijati u manjim koracima. Tako je te┬żina ravnomjernije raspore├░ena na obje noge, a pete je lak┬╣e dr┬żati nisko.

4) U udubine. Derezama, ali i jo┬╣ vi┬╣e alatima, bitno je ne udarati u izbo├Ęine. Izbo├Ęine, po definiciji, vire iz leda, okru┬żene su zrakom pa ih ulazak no┬ża u pravilu raskoli. Bolju metu predstavljaju udubine koje se ne raskole jer su oja├Ęane okolnim ledom. Jo┬╣ bolju metu predstavljaju rupe u ledu ostavljene od prethodnih penja├Ęa. Ako su dovoljno duboke, dovoljno je zaka├Ęiti alat u rupu, ali tada oprezno dalje jer takav je alat nestabilniji od zabijenog.

5) Zamahni! Po├Ęetnici ├Ęesto alatima glade led pred sobom. Alatom treba zamahnuti. Da bi se ┬╣to ve├Ži moment prenio na glavu cepina, potrebno je zamah zapo├Ęeti savinutim laktom, »napetim« zape┬╣├Žem i relativno opu┬╣tenom ┬╣akom. U prvom dijelu pokreta sudjeluju lakat i u manjoj mjeri rame. Kako se ┬╣aka pribli┬żava ledu, tako pokret iz lakta zavr┬╣ava (u suprotnom ┬╣aka udara u led), a nagli trzaj zape┬╣├Žem u djeli├Žu sekunde dovodi alat iz gotovo vodoravnog u uspravan polo┬żaj u trenutku kontakta s ledom. Ovisno o geometriji alata, ponekad je po┬żeljno pokret zavr┬╣iti blagim trzajem prema dolje. Tijekom cijelog pokreta rame, lakat, ┬╣aku i alat treba dr┬żati u istoj zami┬╣ljenoj ravnini, ┬╣to zna├Ęi da ┬żeljenu putanju treba odrediti prije zamaha. Tijekom zamaha bilo kakav poku┬╣aj zakretanja alata iz spomenute ravnine rezultirat ├Že gubitkom kontrole i odbijanjem alata od leda. Ako alat ne bude dobro zabijen od prve, ponoviti zamah ┬╣to preciznije u ve├Ž pogo├░eno mjesto u ledu.

6) Ali ne preblizu. Alate ne treba zabijati preblizu. Time se posti┬że tek skroman u├Ęinak uz veliki utro┬╣ak energije, a i pove├Žava opasnost da drugi alat (zabijanjem preblizu prvome) odlomi dovoljno veliki tanjur leda da i prvi alat izleti van.

7) I ne predaleko. Predaleko zabijen alat predstavlja problem. Nastali polo┬żaj je neudoban (penja├Ę je istegnut, te┬żina vi┬╣e nije na derezama), nesiguran (pete se podi┬żu) i neprakti├Ęan (nemogu├Že je gledati pod noge kod sljede├Žeg koraka, vrlo je te┬╣ko i zamahnuti nogom jer u led najprije udari koljeno). Dodatni problem je i to ┬╣to iz tog polo┬żaja nema povratka jer alat je nemogu├Že izvu├Ži sve dok mu se ne pribli┬żi.

8) Va├░enje alata. Kako ne bi do┬╣lo do zamora materijala i pucanja no┬ża alata, zabijeni alat ne smije se poku┬╣avati izvaditi klimanjem lijevo-desno niti na bilo koji drugi na├Ęin primjenjivati sile koje savijaju no┬ż iz ravnine alata. Umjesto toga, alat se iz leda vadi klimanjem u ravnini, dakle, kod uobi├Ęajenog polo┬żaja to je gore-dolje. Ukoliko se i dalje odupire, naj├Ęe┬╣├Že ga je dovoljno rukom udariti pod kladivo odnosno lopaticu, ili samo povu├Ži za glavu.

4. Tehnike penjanja leda

Postoje razne tehnike penjanja strmog leda – neke su omiljene u po├Ęetnik├ó, a neke primjerenije iskusnijima. Vi┬╣e o razli├Ęitim tehnikama penjanja pro├Ęitajte na http://www.grivel.com/Tecnica/Tecnica.asp.

5. Osiguravanje prilikom penjanja leda

Naj├Ęe┬╣├Ža me├░uosiguranja u ledu su ledni vijci odnosno ┬╣raube. Postavljaju se u napredovanju, a zahtijevaju poznavanje jo┬╣ pone┬╣to teorije i prakti├Ęno iskustvo koje je najbolje ste├Ži stoje├Ži objema nogama na sigurnom, pod samim slapom. Dobro postavljena ┬╣rauba u dobrom ledu ima nosivost usporedivu s nosivo┬╣├Žu jednog dobrog spita u ├Ęvrstoj stijeni. Ipak, za razliku od suhe stijene gdje su padovi najnormalnija stvar, led je savim druga pri├Ęa. Najbolje je nikad, ali nikad ne pasti u vodstvu! Glavni razlog tome je taj ┬╣to, ├Ęak i da me├░uosiguranje zadr┬żi pad, brojni o┬╣tri ┬╣iljci na penja├Ęu tijekom pada i u trenutku zaustavljanja skoro da garantiraju te┬╣ke ozljede. Dereza u padu mo┬że zapeti za led pa su mogu├Ži razni slo┬żeni prijelomi nogu, a mogu├Že su i razne ubodne rane, ┬╣to od dereza, ┬╣to od alata (postoji npr. opasnost od iskrvarenja razdiranjem neke od velikih arterija). Zato nikad ne penjite led u vodstvu i zato o tome ovdje ni┬╣ta ne pi┬╣e!

6. Uklanjanje me├░uosiguranja

Po┬╣to je penjanje leda zabavno i drugome u navezu, evo i par rije├Ęi o uklanjanju ┬╣raubi koje postavlja samoubojica u vodstvu.

1) Suprotno od kazaljke na satu! Malen broj ljudi ne mo┬że zapamtiti kako se vijak zavr├Že, a kako odvr├Že (takvi su odgovorni za ogromnu ve├Žinu scena s raznim ventilima u ameri├Ękim akcijskim filmovima). Nitko nije savr┬╣en i nemam ni┬╣ta protiv njih, sve dok se ne dohvate moje ┬╣raube koja viri iz tankog leda! Ako je iza leda stijena, i s├óm poku┬╣aj odvrtanja u krivom smjeru rezultirao bi zatupljivanjem i/ili savijanjem zubi ┬╣raube. Ukoliko vlasnik ┬╣raube ima kratak fitilj, to i nisu jedini zubi koji ├Že stradati.

2) Va├░enje ledenog ├Ęepa. Odmah nakon ┬╣to je ┬╣rauba izva├░ena iz leda treba iz nje poku┬╣ati izvaditi ledeni ├Ęep. To se radi tako da se glavom ┬╣raube (suprotan kraj od zubiju) lagano tucka o led dr┬że├Ži ┬╣raubu okrenutu zubima prema dolje. Ukoliko ne ide, poku┬╣ati isto, ali dr┬że├Ži ┬╣raubu okrenutu zubima prema gore. Ako ni tako ├Ęep ne ispadne, poku┬╣ati puhati u jedan, pa u drugi kraj. Ne uspije li ni┬╣ta od toga, spremiti ┬╣raubu u unutarnji d┬żep jakne ┬╣to bi je u kratkom vremenu trebalo dovoljno ugrijati da gornje metode uspiju. Tek ako ni┬╣ta od toga ne urodi plodom, a nema vremena za daljnje grijanje ┬╣raube, led je mogu├Že iskopati kukom za izradu V-sidri┬╣ta (tzv. Abalakov sidri┬╣ta), paze├Ži da ne do├░e do ogrebotina na unutra┬╣njoj povr┬╣ini ┬╣raube.

3) Zubi i navoj! Nikad se ne smije zubima ni navojem ┬╣raube udarati po ledu, stijeni, opremi ili kakvom drugom tvrdom predmetu, a iz istog razloga treba paziti prilikom pristupa i naro├Ęito silaza (veliki koraci nizbrdo) da ┬╣raube koje vise s pojasa ne zvone od udaraca. ┬ęraube su izuzetno va┬żan i skup komad opreme i bolje vam je da pazite na njih kao na vlastite o├Ęi u glavi. Nakon svakog izleta treba ih barem ┬╣to prije posu┬╣iti papirom, ako ne ve├Ž i podmazati. Pregledati svaki detalj: zube, navoj, cijev, u┬╣icu. Isto vrijedi i za poklonjene ┬╣raube, bez obzira na narodnu poslovicu jer priznajte, kad ste zadnji put povjerili konju da vam zadr┬żi pad?

7. Dodatni izvori

- dobre ilustracije osnova (iz knji┬żnice Odsjeka)

  • Sports Catalogue, Petzl, 2003., 2004., 2005. ili 2006.

- op├Ženito (iz knji┬żnice Odsjeka)

  • Jeff Lowe, Ice World, The Mountaineers Books, 1996.
  • Jerry Cinnamon, The Complete Climber's Handbook, Revised and Expanded, Ragged Mountain Press, 2000.
  • Steven M. Cox (urednik), Kris Fulsaas (urednik), Mountaineering: The Freedom of the Hills, 7th Ed., The Mountaineers Books 2003.
  • Will Gadd, Ice & Mixed Climbing: Modern Technique, The Mountaineers Books 2003.

- specifi├Ęno (on-line)

  • C. Harmston, Myths, Cautions and Techniques of Ice Screw Placement, Internal Report, Black Diamond Equipment, 1998. (link, 24. 02. 2006.)
  • W. Bennett, S. Alziati, Simulating and Testing Ice Screw Performance in the Laboratory, Final Report 16.622, Massachusetts Institute of Technology, 2003. (link, 24. 02. 2006.)



created by: duksi @ 2006-02-21 16:01:44 / updated by: duksi @ 2008-07-16 12:03:40